Krpelji - životni ciklus

Biologija krpelja

Krpelje svrstavamo grinje (porodica Ixodidac). U Hrvatskoj su prisutne tri vrste krpelja: Dermacentor reticulatis, Rhipicephalus sanguineus i Ixodes ricinus.

Vrsta krpelja se pojavljuje u za njih karakterističnim podnebljima.Zbog toplijeg vremena krpelji imaju više generacija na godinu i tako ih je svake godine sve više, primjetno su više prisutni i na područjima gdje ih ranije nije bilo. Krpelji se bolje šire sjeverno i kod nas se pojavljuju vrste koje su prije bile manje zastupljene te bile značajnije za toplija područja.
U Hrvatskoj se danas može susresti tri vrste krpelja.
Prvi je grozdasti krpelj – Ixodes ricinus.
Druga vrsta krpelja koje nalazimo češće u parkovima, grmlju, vrtovima te su značajniji za vlažnija područja, je Dermacentor reticulatis. Krpelji kojima više odgovara suho i vruće područje te se zadržava u unutarnjim prostorijama , u našim domovima, u kućicama i na drugim mjestima gdje ima pasa i mačaka , su Rhipicephalus sanguineus.

Krpelji su spori paraziti. Sakrivaju se ispod listova, u travi i u grmlju te čekaju domaćina. Na domaćinu krpelji neko vrijeme traže najbolje mjesto za hranjenje, zatim se pričvrste na kožu, utaknu rilce te se hrane krvlju. Rilce krpelja je vrlo oštro i ima nešto kao sidra, unazad okrenute izrasline, s kojima se čvrsto prihvati u koži i vrlo ga se teško može ukloniti.

Jajašca
Zenka krpelja odloži približno 100 jajašaca??? u gnijezdo u gustoj travi uzdignutom od tla. Za svako valjenje odloži približno 3000 jajašaca. Jajašca se izlegu ovisno o vrti krpelja približno u dva tjedna.

Ličinke
Nakon valjenja ličinke se popnu na raslinje i čekaju svoj prvi obrok. Uhvate se za prolaznika, domaćina i traže prikladno mjesto na koži za sisanje.
Najčešće se hrane na malim glodavcima i drugim šumskim životinjama, na psima, mačkama pa i na čovjeku. Kad se napiju krvi vrate se u okolicu. Nakon hranjena preobraze se u slijedeći oblik. Ličinke izgledaju kao mali krpelji i imaju 3 para nogu, ninfe i krpelji imaju 4 para nogu.

Nimfe
Nakon prvog obroka ličinke se preobraze u sljedeći oblik- nimfe. Nimfe su slične odraslim krpeljima i imaju 4 para nogu. Nimfe se moraju također prije preobrazbe u odraslog krpelja nahraniti. Kreću u lov na novog domaćina- obično su to divlje životinje, ježevi, psi, mačke i čovjek. Kao i krpelj i razvojni oblik krpelja prilikom sisanja krvi može zaraziti sa krpeljima prenosivim bolestima. S obzirom da su nimfe vrlo male prilikom pregleda postoji mogućnost da ih pravovremeno ne primijetimo te povečamo mogućnost prijenosa krpeljima prenosivih bolesti.

Odrasli krpelji
Zrela nimfa nakon zadovoljavajućeg obroka krvi odpadne sa domaćina i preobrazi se u odraslog krpelja, koji opet mora naći novog domaćina. S obzirom da su svi razvojni oblici do odraslog krpelja morali sisati krv da bi prešle u naredni razvojni stadij, vrlo je lako moguće da su se pri sisanju zarazile nekom od krpeljima prenosivih bolesti, te je najveća vjerojatnost da je odrasli krpelj zaražen.
Ženke odraslog krpelja se hrane na svome domaćinu 8-12 dana. U nekim primjerima se njihova veličina hranjenjem poveća 100 puta. Nakon svakog hranjenja ženka se pari i započinje novi razvojni krug odlaganjem jajašaca u gnijezdo na tlu.
Cijeli razvoj krpelja, od jajašca do odraslog krpelja, traje od 20tjedana do 4 godine, ovisno o vanjskim uvjetima.

Prijenos bolesti
Prilikom sisanja krvi domaćina krpelj ne dok sisa već u kasnijoj fazi sisanja sa slinom sadržaj crijeva „pljuje“ natrag u domaćina. Na taj način dolazi do prijenosa bolesti ako je krpelj  zaražen.
Uzročnici bolesti nalaze se u slinskim žlijezdamai u crijevima krpelja. Vrlo brzo uzročnici bolesti prenesu se iz slinskih žlijezda, ali više vremena je potrebno da se uzročnik prenese iz crijeva , s obzirom da se krpelj mora jako dobro najesti. U slinskim žlijezdama su prije svega prisutni virusi, kojima je potrebno manje od 24 sata nakon prijanjanja za domaćina da putuju u tijelo domaćina. Zato je za sprječavanje prijenosa virusnih bolesti , posebno za ljude opasnog kpeljnog meningitisa važno čim brže krpelja odstraniti. Uzročnik borelioze nalazi se u crijevu krpelja (tu sad imamo vezu sa bolestima –borelioza)pa se mora nakon sisanja krvi aktivirati putovati slinom u tijelo domaćina- Taj proces traje dugo , od 24 do 72 sata, najčešće nakon 48 sata.
Krpelji su tako vektori mnogih bolesti, prenose više od 650 vrsta virusa, bakterija- npr. Borreli, Dermatophilus, Bartonella, rikecije- Coxiella, Ehrlichia, Rickettsia, protozoe-Babesia, Theileria, Hepatozoon i nematode- Dipetalonema.